MATIJEVIĆI I NERETVA

21.03.2014., petak

U UTORAK OBUSTAVA VODE ZBOG ISPITIVANJA CJEVOVODA

- 20:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.03.2014., ponedjeljak

ODRŽANA 8. NOĆ NERETVANA U ZAGREBU - PREDSTAVLJEN 6. HRVATSKI NERETVANSKI ZBORNIK

U subotu 08. ožujka održana je 8. za redom Noć Neretvana u Zagrebu u organizaciji Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu u luksuznom hotelu „The West In“ na kojoj je u svečanom ambijentu prisustvovalo oko 300 Neretvana i njihovih prijatelja. Zanimljivost je da su od svih zavičajnih udruga, jedino zavičajne udruge iz Neretve, Šibenika i Runovića (kraj Imotskog) u odabiru mjesta održavanja, ostali pri tome da se njihova svečana večera održava u luksuznom hoelu „The West In“. Tijekom godina je primjetan pad broja osoba koje sudjeluju na Noći Neretvana, tako da je ova Noć Neretvana imala najmanji broj dosada, što je prema riječima osoba iz Društva Neretvana, rezultat recesije. Od neretvanskih gradova i općina svog izaslanika je poslao samo Grad Metković u vidu Nikole Grmoje, zamjenika gradonačelnika, dok predstavnika ostalih gradova i općina, nije bilo. Dubrovačko-neretvanska županija je također poslala svog izaslanika Blaža Pezu. Skup su između ostalih pozdravili i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te prof. dr. Nikica Gabrić. Iako se osjetio pad broja sudionika na Noći Neretvana u odnosu na prijašnje godine, to nije utjecalo na veselu atmosferu uz večeru i ples. Tijekom večer je predstavljen i 6. Hrvatski neretvanski zbornik – zbirka vrlo zanimljivih tekstova koji se tiču doline Neretve i bliže okolice na oko 400 stranica raznih (uglavnom neretvanskih) autora, a čiji tekst predgovora i sadržaja možete vidjeti klikom na prethodni link. 6. Neretvanski zbornik se tijekom večeri prodavao po vrlo pristupačnoj cijeni od 100,00 kn. Ove godine je urednik dr. sc. Domagoj Vidović, svima poznati stručnjak. Neretvanski zbornik se polako pretvara u nezaobilazno štivo svakog ljubitelja neretvanske povijesti, običaja i zanimljivosti. Zanimljivo je i spomenuti da ovo nije jedini veći događaj koji Neretvani u Zagrebu organiziraju. Zadnje dvije godine (2012 i 2013) u jesen Neretvani organiziraju višednevnu manifestaciju pod nazivom „Dani Neretve u Zagrebu“ (2013. godine u okviru Udruge „Dani Neretve u Zagrebu“ i „Boćarskog kluba Neretva“ Zagreb) koja je postigla veliku popularnost. Budućnost Neretve ili budućnost Zagreba? - Studenti iz doline Neretve Izvor Škubonja, dopredsjednik Udruge lađara Neretve u lijepom društvu - Katarinom Marušić iz Vida i Ivanom Pavić iz Matijevića Zamjenik gradonačelnika Metkovića Nikola Grmoja sa ljepšom polovicom, Ico Petrov također s ljepšom polovicom te Blaž Pezo iz Dubrovačko-neretvanske županije društvom Mile Nikolić s društvom Igor Vidović (Croatia osiguranje u Zagrebu) i Mario Talajić (predsjednik uprave Agrokor trgovine d.d.) s društvom Ne zna se da li je suprotstavljenim stavovima Grada Metkovića (Nikola Grmoja) i Grada Ploča (Izvor Škubonja, inače pročelnik odjela za gospodarstvo i društvene djelatnosti Grada Ploča, ali ovdje ipak u funkciji predstavnika UL Neretve) sudac Šprlje (zadnji desno) pokušao presuditi. Milan Bandić kao "šef" Zagreba i dr.sc. Domagoj Vidović kao "šef" Hrvatskog neretvanskog zbornika - možda neusporedivi, ali ipak dva čovjeka koja u svojim sredinama uživaju ugled

- 20:06 - Komentari (21) - Isprintaj - #

05.03.2014., srijeda

ENERGETSKI "RAT" PRED VRATIMA NERETVE? - UGLJEN ILI PLIN - KOJI IGRAČ ĆE PRIJE?

Dana 14. studenog 2013. godine na ovom blogu (Neretva i Matijevići) u tadašnjem članku "TKO STOJI IZA UGLJENA MOGUĆE TEREMOELEKTRANE PLOČE?" na kraju istog, najavljen je idući članak u kojem će se moći naći i "neobjavljena osjetljiva geostrateška pozadina energetskih igara čak na svjetskoj razini u kojoj su se Ploče našle" Tri mjeseca nakon objave tog članka (koji je bio uvod u ovaj članak), došlo je vrijeme da se objavi pozadina velikih energetskih projekata koji će se prelamati u dolini Neretve. Nakon što se zadnjih nekoliko mjeseci od zamisli stare više desetljeća konačno prešlo i u ozbiljne korake ka ostvarenju termoelektrane na ugljen u Pločama, sve je jasnije da će dolina Neretve postati poprište velikog gospodarskog rata koji prerasta lokalnu, pa čak i državnu razinu. Iza kulisa naoči lokalnih aktivnosti, odvija se priprema za nešto što bi se moglo ocijeniti sudarom dviju energetskih inicijativa koje će se izvjesno pretvoriti u energetski rat, ali i s mogućim implikacijama na regionalnoj i svjetskoj razini. Naime nedavno (17. prosinca 2013. godine) Hrvatska je potpisala Memorandum o suradnji u realizaciji Južnog plinskog koridora u jugoistočnoj Europi. Memorandumom se te države obvezuju da će raditi na realizaciji preduvjeta kako bi se plinovod IAP realizirao. Riječ je o mreži plinovoda kojima bi se plin iz Kaspijskog jezera dovodio u Europu te države središnje Europe riješio ovisnosti o ruskom plinu. Jadransko-jonski plinovod (IAP) je zapravo grana plinovoda koja se spaja na TAP (Transjadranski plinovod) koji dovodi plin iz Kaspijskog bazena. Ruta IAP-a je Albanija-Crne Gora-Hrvatska i počela bi se graditi 2015. godine, s tim da bi hrvatski dio od granice Crne Gore do Dugopolja, dokle je već došao plinovod, bio dug oko 216 km i stajao oko 2 milijarde kuna. Iz pouzdanih izvora se saznaje da bi čak krajem ovog mjeseca trebala biti gotova sveobuhvatna studija izvedivosti Jadransko-jonskog plinovoda. Gradnju plinovoda čvrsto podržava Europska komisija jer omogućava više neovisnosti u dobavi prirodnog plina, što se posebno pokazalo potrebnim nakon nestabilnih odnosa Ukrajine i Rusije koji su destabilizaciju tog dijela Europe počeli upravo sukobom oko plinskog poslovanja. Karta: IAP (Jadransko-jonski plinovod) i TAP (Transjadranski plinovod) Cijelu priču o plinskom biznisu je već prije nanjušila međunarodna grupa kompanija i fondova: Gryphon Capital Development Corporation s partnerima BHS grupe – Pulsat Global Capital te konzorciji SNC Lavalin i Bechtel, koji su se obratili Vladi RH da namjeravaju ulagati u terminal za pretovar i skladištenje plina u Pločama, nužnu infrastrukturu te druge poslove. Vrijednost investicija bila bi 5,5 milijardi dolara, što bi se uložilo kroz pet do sedam godina. Financijsku konstrukciju bi osigurali kanadski fondovi rizičnoga kapitala, mirovinski fondovi i banke. Navedeni kanadski konzorcij je imao plan ulagati u poduzeće Luku Ploče trgovina d.o.o. u terminale, no na kraju je to neretvansko poduzeće odustalo od vanjskog ulagača i uzelo kredit. Osim LNG terminala, Kanađani bi gradili i plinovod do Dugopolja te bi ulagali u gradnju nekoliko termoelektrana na plin. U startu odmah u Pločama termoelektranu na plin snage 1 GW, koja bi, prema procjenama, zadovoljila potrebe za električnom energijom dolinu Neretve i šireg zaleđa Dalmacije i Hercegovine. Kanadski konzorcij bi s vremenom sagradio u tom širem području još dvije termoelektrane na plin snage 500 MW. U međuvremenu na scenu žurno stupa prije oko godinu dana novo neretvansko poduzeće - Luka Ploče energija d.o.o. koje u vrijeme skorog dolaska plinovoda i plina, odlučuje krenuti potpuno drugim pravcem - inicijativom za gradnju TE Ploče na ugljen. Takva TE na ugljen bez ikakvih problema može naći investitore jer su TE na ugljen vrlo, vrlo isplative zbog jeftine i stabilne cijene ugljena te neovisnosti o pravcima dobavljanja (što nije slučaj kod plina). Lokacija Ploča se čine Luci Ploče d.d. (osnivaču Luke Ploče energija d.o.o.) idealnim mjestom jer već dobrim dijelom postoji infrastruktura, već postoje okvirne studije izrađene tijekom desetljeća. Terminali za rasute terete, proizvođači uglja i brodari vide u tome svoj financijski vrlo jasan interes. Što će Neretvani dobiti još se ne zna, ali prema ono što se iz vrlo žestoke negativne reakcije spram TE na ugljen vidi, jest da su Neretvani ogorčeni i samom pomisli na TE na ugljen. Izravan negativan utjecaj na okoliš TE na ugljen je najmanje 50 km (dakle na Metković, Opuzen, Slivno, Vrgorac, Čapljinu, Gradac, Brist, Podacu......), dok TE na plin nema ni približno takve negativne utjecaje. Takvo što su prepoznali i u Gradu Metkoviću te su (kako su najavljivali prije dolaska na vlast) pokrenuli proceduru za izmjenu prostornog plana da se omogući gradnja TE na plin u blizini lokalnog otpada kraj Metkovića. Ipak Metković je i u plinsku elektranu krenuo vrlo skromnije jer bi se radilo o TE vrlo male snage, daleko manje od one koja bi bila predviđena u Pločama ako Ploče izaberu TE na plin. Ono što je zasada sigurno je da mjesta za nekoliko termoelektrana u Pločama nema i da će samo onaj igrač ("ugljeni" ili "plinski") koji prvi dobije zeleno svjetlo u prostornim planovima, moći graditi i zarađivati. U ovoj igri neće biti srebrene medalje, već samo zlatne za onog prvog.

- 22:10 - Komentari (27) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.